ASP SkriptePHP SkripteJavascript skripteRegistracijaKorisniciMarketingKontaktirajte nas
.

  • Skripti: 244
  • Korisnika: 845
  • Vijesti: 160
    Clanaka: 16
  • Pod provjerom : 11
  • Velicina: 36.49 MB
  • Skidanja: 188 500
  • .Naj referreri


Naslov članka:   PHP - osnove   
Napisano: 18.06.2006. 06:07  
Autor: ttc  
TEKST ČLANKA:
Prije nego pocnemo govoriti o skriptama bitno je shvatiti na koji nacin PHP radi.
Da biste ovo razumjeli prvo morate razumjeti interakciju izmedju klijenta (eng client) npr vaseg browsera i web servera.

Kada klijent zatrazi neku datoteku sa servera, server pronadje datoteku, ako postoji, i salje je klijentu. U vecini slucajeva ove datotekei su HTML datoteke, slike i sl koje zatim klijent obradi i prikaze na vasem monitoru.
Nasuprot tome, umjesto da salje sadrzaj direktno klijentu u PHP-u postoji dodatni medju korak nazvan "preprocessing". Tijekom njega PHP "kompajler" obradi PHP skriptu, izvrsi kod u skripti i salje ga web serveru koji ga dalje prosljedi do klijenta. Iako je osnovni zadatak PHP-a, da generira HTML sadrzaj, tijekom izvrsenja koda, sve, od pristupanja bazi pa do slanja e-maila moze naci svoje mjesto u njemu.
Bitna razlika izmedju ovog programskog jezika i ostalih razvojnih platformi je ta da se kod u potpunosti izvrsava na serveru. To znaci da klijentu nisu potrebni nikakvi posebni programi ili plug-inovi kako bi izvrsio kod. Sve dok klijent moze regularno zatraziti datoteku sa servera moze iskoristiti prednosti PHP skriptnog jezika na tom serveru.
Iako je ovo najcesci nacin koristenja PHP-a, on se takodjer moze koristiti kao "client-side" za razvijenja programa i na windows i na linux operativnom sustavu.

Sada kada ste upoznati sa nacinom izvrsenja skripte pogledajmo kako cemo napisati nasu prvu PHP skriptu.

Sve skripte napisane su u bloku koda (eng. code-block) koji se moze uklopiti u HTML i opcenito je omedjen sa na kraju. Sve izvan ovih oznaka PHP kompajler ce ignorirati, ti ce podaci biti poslani direktno web browseru.

Pogledajmo sada na jednostavnom primjeru "Hello World" skripte.

<HTML>
<HEAD><TITLE>Moja prva PHP skripta</TITLE></HEAD>
<BODY>
<?php

       echo "Hello, world!"; 

?>
</BODY>
</HTML>

Prema vec napisanome pretpostavit cete da ce PHP preskociti prve tri linije te da ce one biti direktno poslane web browseru. Nasuprot tome, u 4. liniji izvrsit ce se PHP kod i znakovni niz (eng. String) ispisat ce se u browseru.

Primjetit ce te da, isto kao u C-u, svaka linija koda zavrsava znakom ";".

DODATAK
Iako se najvise koriste simboli i sljedeci su takodjer valjani separatori PHP blok koda.

<? ... ?>

<% ... %>

<SCRIPT LANGUAGE="PHP">
 ...
   
</SCRIPT>

Kao sto vidimo ova skripta ne radi nista sto ne bi mogli raditi standardnim HTML kodom. Da bi smo radili nesto "korisnije" morat cemo se upoznati i koristiti sa varijablama.
U PHP-u, varijabla uvijek pocinje simbolom "$" iza kojeg slijedi bilo kakav znakovni niz.

PRIMJER

<?php

   $varijabla = "jee";                         /* Pridruzuje varijabli $varijabla znakovni niz 'jee' */

    netocna = "test";                       /* Netocno, nema $ simbola */
   
   $jos(test)varijabla = "lose";       /* Netocno, ne moze se koristiti () */
  
   $php = "je cool";                     /* tocna sintaksa */
   
   $2php = "je netocno";                    /* netocno, pocinje sa brojem */

?>


DODATAK

Primjetite /* ... */ simbole. Sve izmedju njih koristi se kao komentar skripte i PHP ce ih zanemariti. Za komentare u jednoj liniji mozemo koristiti // ili # simbol.

TIPOVI PODATAKA

Prvi tip podatka s kojim cemo se upoznati je cjelobrojni tip podatka. (eng. Integer).
To je osnovni tip numerickog podatka koji predstavlja cijele brojeve, u PHPu ga mozemo koristiti po tri matematicke baze, binarnom, heksadecimalnom I oktalnom
=============================================
PRIMJER


$var=50; // pridruzuje varijabli $var vrijednost broja 50
$var=062; // pridruzuje istu vrijednost sa bazom 8 (oktalno)
$var=0x32; // pridruzuje istu vrijednost sa bazom 16 (heksadecimalno)


?>
=============================================
Sljedeci tip podatka je znakovni niz (eng. String).
Postoje dva tipa znakovnog niza, “parsani” i “neparsani”. Parsani string se definira koristenjem dvostrukih navodnika I njega ce PHP parsati dok je neparsani definiran sa jednostrukim navodnicima. Pogledajmo primjer.
=============================================
PRIMJER


$broj=50;
$prvistring= “Vrijednost pohranjena u varijabli broj je $broj”;
$drugistring= ‘Vrijednost pohranjena u varijabli broj je $broj’;

Echo $prvistring;
Echo $drugistring;

?>

Izvrsenjem skripte dobit cemo sljedeci output.

Vrijednost pohranjena u varijabli broj je 50
Vrijednost pohranjena u varijabli broj je $broj
=============================================

Toliko za sada ttc

.
.
.
.




Copyright © by Skripte385 2004~2008.